Izvestaj I i II
Izvestaj
Soba bez prozora i miris sveca...
Devetnaesti dan od smrti.
Zidovi poderani; noktima urezana slova i bolom natopljen pod a po suzama plutaju bele latice.
Nedavni tragovi.... Ovde zivela je dusa.
Iz uglova vire zelene penjalice i paucina izbusena krikom, pozutela.... I korov beo kao vuna rasut po plocama plafona i snova. Soba bez vazduha i zvuka a odnekud dolazi plac. Kao da vetar ga nosi... Kosa razvucena po kupini ocajanja njenih mrtvo mirisnih cvetova i trnja okrvavljenog dahom. Nevidljivi koraci prelaze preko srce zelja i poljubaca utopljenih u zaborav.
Nepostojeci svet bola.
Devetnaesti sat molitve.
Ikone posklanjane i postave izbodene strahom. Izlizane pohvale zlih jezika i ostavljenih ljubavi iscurelih u vlagu. Miris opojan kao krin bez cvetanja-uveo.
Devetnaesti sekund nestajanja.
Pozuteli papirni stih sagoreva u ocima. Mastilo se razliva po praznini neznanih puteva poplocanih mastom razocarenja. Kap sazaljenja pada na tlo. Njise se propast na granama ruku ispijenih...
Svet izgubljenih...
Uvidjaj 31(nastavak)
31. sekund zivota...
Okupili se neki ljudi i rukama zatvaraju krug oko nje. Mirisna i svela kao kakva nestvarna barbika, a najlepsa na svetu, ona lezi... Vrsi se uvidjaj, a u tom kutu sveta po neki glas; jecaj nekih najmilijih dusa. Spustene glave i srca zacutala... Krvare zidovi i siri se miris tamjana. Oni i dalje cute; neki ludi daleki njenim rukama.
31. minut topline
Ona lezi na postelji od ciste svile, kose raspletene, ociju smirenih i ruku sklopljenih pored tela. Najlepsa; a njenu kolevku zahvatio korov i opal mora slucajno prosutog na nju. Mislili su da sanja iste snove, da sanja istog njega i pleni srecom. Zasuta cvecem i recima pozdrava ona putuje njemu i cuti... A uvidjaj se vrsi.
31. godina prokletstva
Nije ona ni andjeo,
ni zena,
ni devojka,
ni dete,
ni avet.
Mada tako lici.
Ona sada je prelepa, u jedinom trenutku da zablista-i blista. Belo lice i usne boje lala. Sunce je obasjalo ovu scenu pre no sto je tama upila. I ptice su zapevale. Mrak i hladan uticaj sudbine zastitio je njenu lepotu i njene snove. A ljudi su i dale stajali.
Neko ime i praznina....